Vehabijska (selefijska) diktatura u Egiptu, gura egipatski narod u egzistencijalne probleme

0
Posted April 10, 2013 by Ha Mim in

Od Katara i Saudijske Arabije, od MMF-a i Libije, pa čak i Irana, svi su spremni pomoći Egiptu koji se poslije pada Mubaraka našao u situaciji da ne može pokrenuti gospodarstvo, te koji se suočava s kroničnim nedostatkom sredstava za zadovoljenje najosnovnijih proračunskih potreba. Prihvaćanje inozemne pomoći nije ‘bezbolno’ za Kairo. Razlog tomu su uvjeti koje, na primjer, postavlja MMF ili političke odluke koje su uvjet kada je u pitanju Saudijska Arabija ili Iran.

Salafisti primorali Mursija da zabrani “šiitskim nevjernicima” da posjećuju Egipat

Prije tjedan dana je iranski dužnosnik u Egiptu, koji ima status veleposlanika, Mojtanibi Amani, potvrdio ‘kako je Iran spreman pomoći Egiptu s milijardu dolara’, ali je naglasio kako je s egipatske strane primjetna određena doza nesigurnosti.
‘Iranska ponuda postoji i još je uvijek na stolu, no kako bi se realizirala i Egipat mora učiniti svoj dio posla. Pregovori su u tijeku, ali teku presporo’, izjavio je Mojtanibi Amani.

5. travnja salafisti prosvjeduju ispred rezidencije iranskog veleposlanika u KairuUzrok ‘sporosti’ predsjednika Mohammeda Mursija je sasvim sigurno otpor salafista bilo kakvom dogovoru s njima omrznutom (šiitskom) Islamskom Republikom Iran. U Kairu su 5. travnja izbili prosvjedi u kojima su radikalni islamisti pokušali prodrijeti u rezidenciju iranskog diplomata i iransku zastavu zamijeniti s onom tzv. ‘Slobodne sirijske vojske’. Već ranije su salafisti, iza kojih najčešće stoji Saudijska Arabija, bili bijesni zbog postupnog zbližavanja Kaira i Teherana. Podsjetimo kako su diplomatski odnosi između dvije zemlje prekinuti 1979., kada je tek stvorena Islamska Republika Iran u znak prosvjeda zbog potpisivanja mirovnog ugovora kojega su godinu dana ranije u Camp Davidu potpisali egipatski predsjednik Anwar El Sadat i izraelski premijer Menachem Begin, povukla svoje ambasadore iz Kaira.

Prije nešto više od mjesec dana je Mahmoud Ahmadinejad posjetio Kairo i bio prvi iranski predsjednik koji se nakon više od 30 godina odlučio na takav korak. U zrakoplovnoj luci u glavnom gradu Egipta ga je srdačno dočekao, te zagrlio egipatski predsjednik Mursi. Takav eksplicitan gest je u arapskom tisku interpretiran kao Mursijeva poruka Saudijskoj Arabiji i ostalim zaljevskim monarhijama, koje kroz milijarde dolara ‘pomoći’ (samo Saudijska Arabija i Katar zajedno Egiptu sudjeluju s 9 milijardi dolara), ali i podrškom koju daju salafistima u zemlji, pokušavaju utjecati na političke odluke vlade u Kairu.

Predmet pregovora je bila i suradnja u turističkom sektoru, a rezultat je bila uspostava zračnog prometa između Teherana i Kaira i nakon više od trideset godina je u međunarodnu zračnu luku u Kairu sletio prvi avion iz Teherana. Međutim, salafisti su zaprijetili kako će, ako Mursi prihvati iransku novčanu pomoć, iranski turisti koji se usude doputovati u Kairo postati metom njihovih napada.

Egipatski ministar turizma Hisham Zazuah je pokušao umiriti salafiste i izjavio ‘kako nema nikakve opasnosti od šiitskog utjecaja u Egiptu kada su u pitanju iranski turisti i da Egipćani moraju imati više povjerenja u same sebe’. Zazuah je podsjetio i ‘kako iranski turista prosječno troši 180 dolara dnevno ili bolje rečeno, dvostruko više od ostalih turista koji dođu u Egipat, a koji troše oko 70 dolara’.

Međutim, posljednje vijesti koje stižu iz Kaira govore kako je Mursi popustio pred pritiskom salafista i suspendirao turističke letove iz Tehrana.

Međunarodni Monetarni Fond:”Egipat mora uskladiti cijene hrane i goriva s onima na tržištu”

Egipatska vlada nema probleme samo s prihvaćanjem financijske pomoći od Irana, iako se državna riznica u koju više ne pristižu sredstva od turizma ubrzano prazni. Prema svim procjenama, vlada će za ispunjavanje svojih obveza imati deviznih rezervi za najviše mjesec ili dva (oni pesimističniji tvrde kako je riječ o tjednima). Egipat već mjesecima vodi pregovore s MMF-om u kojima traži zajam od 4,8 milijardi dolara. MMF je suglasan s davanjem pomoći, ali je uvjetuje ‘davanjem jamstava’ (tj. ‘zakonima koji će jamčiti rezove javne potrošnje’, ‘konsolidacijom proračuna’, ‘fiskalnom konsolidacijom’ i sve ono što mjesecima slušamo i kod nas). Podsjetimo samo kako je Egipat zadnjiaranžman s MMF-om imao još davne 1992., a dug je otplatio 1997., te sada izgleda kako Egipćani nisu spremni na tolika odricanja.

Prosvjedi u Kairu prilikom posjete izaslanstva MMF-aPrije nekoliko dana, kada je u Kairu vlada pregovarala s izaslanstvom MMF-a koji je tražio ‘usklađivanje (uvećanje) cijena hrane i goriva‘, došlo je do velikih prosvjeda. Vlada je danima morala uvjeravati narod ‘kako ne namjerava primijeniti mjere štednje kao one što se provode u Europi’, smanjenje plaća, rezanje javne potrošnje i oporezivanje bankovnih depozita.

Vlada u Tripoliju spremna platiti za Gaddafijeve ljude – Sud u Kairu odbio isporučiti Ahmada Gaddafija al-Damma

Osim MMF-a, Irana i Katara (o kome smo u više navrata izvještavali), pomoć Egiptu nudi i libijska vlada, koja zahvaljujući naftnoj industriji raspolaže sa sredstvima da se održi barem u Tripoliju. Krajem ožujka je Libija potvrdila kako je spremna pomoći Egiptu 2 milijarde dolara uz najmanju kamatnu stopu.
‘Odluka još nije donesena, a pregovori su u tijeku’, izjavio je libijski premijer Ali Zeidan.

Novinske agencije javljaju kako je libijska pomoć, uključujući i isporuke nafte, uvjetovana izručenjem ljudi bliskih bivšem predsjedniku, a koji su našli utočište u Egiptu. Trenutno se u Egiptu nalazi 130 Libijaca za koje Tripoli traži da se isporuče natrag u domovinu kako bi im se sudilo ‘za zločine koje su počinili u vrijeme vladavine bivšeg režima’. Libijske udruge u egzilu prosvjeduju zbog ucjene marionetske vlade u Tripoliju i tvrde ‘kako se služi izmišljenih optužbama, samo kako bi se razračunali sa svima onima koji su bili bliski pukovniku Gaddafiju’.

U ožujku su sigurnosne snage u Kairu izvršile niz uhićenja, u kojima je među privedenim i rođak ubijenog predsjednika, Ahmad Gaddafi al-Damm, kao i još dvojice bivših visokopozicioniranih dužnosnika za vrijeme džamahirije: bivšeg veleposlanika u Kairu, Ali Mahmouda Marie, i Mohammeda Ibrahima Gaddafia. Dok su ova dvojica isporučena vlastima u Tripoliju, egipatski administrativni sud je odlučio da Al-Damma ne isporučiti Libiji, zbog čega suvlasti u Tripoliju oštro prosvjedovale i što će naravno imati posljedice po obećanu pomoć Kairu.

Šerijat protiv državnih obveznica i zajmova 

Egipatskoj vladi, koja je u očajničkoj potrazi za novcem iz inozemstva kako bi uspjela obuzdati krizu, život je dodatno zakomplicirao islamski zakon koji brani bilo kakav oblik novčanog iskorištavanja (riba), a što podrazumijeva i uzimanje kamata i izdavanja državnih obveznica. S početkom 2013. je Parlamentarno povjerenstvo za gospodarstvo odbilo prijedlog ministra financija da uvede – sukuk – jedna vrsta ‘islamskih obveznica’. Takvu odluku je donijelo na temelju najvećeg islamskog autoriteta u zemlji, Sveučilišta Al-Azhar, koje je dalo svoje mišljenje ‘kako obveznice krše šerijat i dovode u pitanje suverenitet zemlje’. Proteklih tjedana su pojedini zastupnici u egipatskom parlamentu, a među njima i oni iz vehabijske (salafističke) stranke An Nour, stavili pod znak pitanja zajmove Europske Unije, kao i same Saudijske Arabije koja je Egiptu posudila 225 miliona riyala za financiranje projekta za opskrbu pitkom vodom Nasser Citya, jer smatraju kako je prije potpisivanja ugovora o uzimanju zajmova vlada trebala tražiti mišljenje vjerskih autoriteta iz Al-Azhara.
Sveučilište Al-Azhar koje egipatska vlada prema članku 4. Ustava zemlje mora konsultirati pri donošenju zakonaPrema članku 4. egipatskog Ustava ‘djelatnici i učitelji Al-Azhara moraju biti pozvani da daju svoje mišljenje o stvarima koje se tiču islamskih zakona’. Prije godinu dana se slična polemika vodila i oko zajma MMF-a. U tom slučaju je intervenirao vehabijski (salafistički) teolog i vjerski autoritet, Yasser Borhamy, koji je proglasio ‘fetvu’ u kojoj je zajam proglasio ‘jednom vrstom donacije (zakat)’, i to samo iz razloga jer kamata nije prelazila 1,1%, te je mogla biti otplaćena kroz administrativni porez.

Sve navedeno potvrđuje kako Mursi, kada je preuzimao vlast, nije imao nikakvu viziju o tome kako se vodi gospodarstvo jedne tako velike i važne zemlje kao što je Egipat. Njegova ‘lutanja’ od Irana do Katara, te od MMF-a, preko Libije do Saudijske Arabije zbunjuju egipatski narod i izgleda da su jedini oni koji znaju što hoće – salafisti. Oni po cijenu propasti zemlje provode diktat onih koji ih plaćaju, ali koji u svojim zemljama ne znaju što su to egzistenicijalni problemi u koje guraju egipatski narod.

 

 

izvor(i): Advance.hr/ Daily Star | NBC News | Albawaba.com | Arabia.msn.com | Arab News | Wikipedia |Shabablibya.org | 
Preuzeto: Advance.hr

About the Author

Ha Mim


Nove obavijesti
 
  • rasoulallah_net_backgrounds_3_by_graphicsteam-d31tatp
  • Lailat_al_qadr_07_by_emad01
  • zena
  • savjet za ramazan
  • mladjak
  • mjesec saban
  • 5
  • g
  • 1
  • gazali
  • 1
  • aaaa muavija1
  • mili
  • haz2
  • tumblr_lxuny8ol561qkwmgko1_400
  • 11
  • Drvo-i-Mjesec
  • 200392089-001
  • maca se smije
  • 1
  • kuran causevoc
  • resid hafizovic
  • mehmed mladi
  • senad-agic
  • hafiz cajlakovic
  • Vjerovjesnikov sunnet
  • sami dzeko
  • Sulejman_bugari1
  • milost1_0
  • islam_306258043