Muharrem sveti mjesec
Prenose Buharija i Muslim od Ebi Bekreta r.a., od Poslanika a.s., da je rekao: „Godina ima 12 mjeseci, četiri su sveta, tri dolaze jedan iza drugog a to su: zul-ka’de, zul-hidže i muharrem a redžeb je odvojen i dolazi između džumadel-uhra i ša’bana.“
Naziv mjeseca muharrema izveden je iz arapskoga korijena „úa-rre-me“, a ima značenje „svet“, „nepovrediv“, „zabranjen“ ali i „neukroćen“ (meúarrem).
Kazao je Allahov Poslanik: “Najvredniji post, nakon ramazanskog, je post u Allahovom mjesecu muharremu, a najbolji namaz, nakon obaveznih, je noćni namaz.” (Muslim)
Post za vrijeme mjeseca muharrema, po važnosti, dolazi odmah nakon posta u mjesecu ramazanu. Iako svi dani i svi mjeseci pripadaju Allahu, dž.š., Allahov poslanik, a.s., ipak je naglasio da je muharrem Allahov, dž.š., mjesec. Govoreći to Vjerovjesnik, a.s.,je namjeravao istaknuti posebnost i važnost ovog mjeseca. Hazreti Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Muhammed, a.s., rekao: “Najvredniji post nakon mjeseca ramazana jeste post u Allahovom mjesecu muharremu.”
Hadisi Božjeg poslanika, a.s., napominju da mjesec muharrem i Dan ašure (10. dan mjeseca muharrema) posjeduju izvanrednost koju nemaju ostali dani.
Buhari, Muslim i Ebu Davud su zabilježili od Abdullaha b. Abbasa, radijellahu anhuma: Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao u Medinu i vidio da jevreji poste Ašuru, upitao je: «Šta je taj dan?» Oni ga obavijestiše: «Ovo je divan dan, Allah je spasio u njemu Musaa i Benu Israil od njihova neprijatelja, pa je Musa postio taj dan». Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: «Ja sam prječi Musau od vas. Pa je postio i naredio da se ovaj dan posti.»
U drugoj predaji stoji: Da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: «Šta vama predstavlja ovaj dan kojeg postite?» Oni rekoše: «Ovo je veliki dan, Allah je spasio u njemu Musaa i njegov narod, a potopio je faraona i njegove sljedbenike, pa je Musa postio taj dan u zahvalu Allah i mi postimo taj dan.» Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, reče: «Mi smo prječi Musau od vas. Pa je postio i naredio da se ovaj dan posti.»
Nesai je zabilježio od Hafse, kćerke Omerove, radijellahu anha, da je rekla: «Troje Vjerovjesnik nije (nikada) propuštao: «Post ašura, tri dana u svakome mjesecu i dva rekata suneta sabah namaza.»
U Muslimovoj zbirci se nalazi hadis, koji govori o tome da je post Ašure uzrok praštanja grijeha učinjenih u protekloj godini:
Prenosi Ebu Katada, r.a., da je jedan čovjek pitao Poslanika, s.a.v.s., o postu Ašure, pa je rekao: “Post Ašure je uzrokom praštanja grijeha koji su učinjeni protekle godine!” (Muslim)
Preporuka je Poslanika, s.a.v.s., da se pored desetog dana muharrema posti dan prije (ili dan poslije), pa u slijedećoj predaji stoji:“Postite jedan dan prije i jedan dan poslije” (Muslim).
Dan Ašure je kod muslimana poznat i kao “عِيدُ الأَنْبِيَاءِ” , tj. “Bajram vjerovjesnika”, jer je Allah, s.w.t., na ovaj dan mnogim poslanicima ukazivao posebne počasti.
U tom smislu se navodi da je na ovaj dan:
1) Junusa, a.s., izbacio kit iz svoje utrobe na obalu mora,
2) Allah, dž.š., je oprostio Ademu, a.s., nakon što je prekršio Njegovu zabranu,
3) trgovačka karavana, koja je putovala prema Egiptu, izvadila je iz bunara Jusufa, a.s.,
4) Jakubu, a.s., je vraćen vid,
5) Ejjubu, a.s., je vraćeno zdravlje poslije bolesti od koje mu se raspadalo tijelo…
Posteći ova dva dana, uz Allahovu, dž.š., pomoć postižemo nekoliko ciljeva:
1) Bićemo nagraðeni posebnom nagradom, za post, kao poseban vid ibadeta;
2) Posteći i izvršavajući druge ibadete u mjesecu muharrenu, postižemo Allahovo, dž.š., zadovoljstvo i milost;
3) Ovim načinom posta se razlikujemo od sljedbenika prošlih knjiga;
4) Slijedimo praksu Muhammeda, s.a.v.s.,;
5) Brišu nam se grijesi koje smo učinili u protekloj godini…
Post sam po sebi ima obilatu i neograničenu nagradu. Kaže Resulullah, s.a.v.s., u Kudsi hadisu:
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: „Allah Uzvišeni je rekao: Svako čovjekovo djelo pripada njemu, izuzev posta! On pripada Meni i Ja posebno za njega nagrađujem!“ (Buharija)
